Mapiranje grada nije samo odraz prolaznog trenda, turističkog ili tehnološkog, već sasvim novi način promišljanja o razvoju i čuvanju prostora u kojem živimo, obilježavanju ključnih  uporišta identiteta na kojima se može graditi brend jednog mjesta, grada ili u konačnici države. Razvojem i demokratizacijom suvremene tehnologije, mape poput Googleovih postale su sveprisutne i svakodnevno ih koriste milijuni ljudi širom svijeta. Najednom je postalo jako važno gdje se nalazimo, kuda zalazimo, kojim rutama se krećemo, gdje smo bili, kakva smo iskustva stekli i gdje dalje planiramo ići, i sve je to prikazano na interaktivnoj mapi.

Rezultat mapiranja nas približava ‘istinskoj stvarnosti’ situacije u prostoru koji analiziramo i potiče sistemski pristup brendiranju mjesta, te inicira projekte promjene postojećeg stanja urbanog konteksta uz korištenje dostupnih materijala mapiranja: fotografije, teksta ili videa. Suvremeno mapiranje postalo je iznimno važna tema upravo zato što omogućava da se u stvarnom vremenu kompleksna sagledavanja, a ne samo isticanje pozitivnog, stave na istu mapu, čime se nude znatno realniji uvidi i nova i potpunija kreativna rješenja.

Gradovi i regije razvijaju bezbrojne tematske rute koje objedinjuju određene kulturne i druge sadržaje u inovativne mape koje se šire društvenim mrežama i u kratko vrijeme privlače hiljade novih posjetitelja.

Da bismo mogli uopće razgovarati o mapiranju destinacija potrebno se vratiti na početak i razumjeti značaj određivanja uporišta, tj. identiteta na kojima se može kreirati imidž a dugoročno i brend.

jer grad na govori svoju prošlost, sadrži je kao crte na dlanovima, ispisanu duž rubova ulica, na prozorskim rešetkama, stubišnim rukohvatima,.. a svaki je isječak i sam izbrazdan ogrebotinama, urezima, utorima… piše Italo Kalvino u svojoj knjizi Izgubljeni gradovi.

S gradovima je kao i sa snovima: sve što je zamislivo, može se sanjati, no i najneočekivaniji san predstavlja rebus koji skriva želju, ili pak njezino naličje, strah, nit njihova govora je tajna, pravila su im besmislena, a svaka stvar skriva neku drugu. govori Marko Polo Kublaj Kanu u knjizi Nevidljivi gradovi i nastavlja:

„Grad je ponovljiv , ponavlja se da bi se nešto utisnulo u sjećanje,              

Sjećanje je ponovljivo, ponavlja znakove da bi Grad počeo postojati.”  

Tematika urbanoga prostora i njegove prezentacije danas je dinamično područje unutar poetskog poimanja stvarnosti, koju možemo dovesti u kontekst književne geografije kao interdisciplinarnog područja što povezuje književnost, geografiju, kartografiju sa promocijom grada tj. njegovim brendiranjem. Književnu geografiju trebalo bi razlikovati od „kulturne geografije“ koja podjednako proučava fizičku komponentu mjesta kao i način na koji ljudi referiraju na njih” (Finch 2011: 29). Književna geografija sagledava odnos književnoga teksta naspram fizičkoga prostora koji može biti stvaran ili imaginaran te načina na koji je taj prostor prezentiran.

Poetizirana geografija i kartografija rezultat su zaokreta riječi ka prostoru, i mogu nam puno više reći o naravi prostora putem različitih poetskih i književnih formi, koje svoje uporište nesumnjivo nalaze u društvenoj zbilji. Ovakav pristup pretpostavlja fizičko okruženje kao nešto što je u dijalogu s ljudskim bićima u određenom vremenu, koja iz svog ugla parcijalno sagledaju stvari” (Finch 2011: 43).

Projekt Poetsko mapiranje grada kreće s pozicija književne/poetske geografije i kartografije te izdvaja prednosti i nedostatke interakcije fikcije i urbanih toponima, kao i njihovog utiskivanja (brendiranja) u mapu grada.

Upotreba književnih referenci kao sredstava za mapiranje jednog grada, omogućava kreiranje novih mentalnih ali i fizičkih ruta za suvremene turiste sklone sve popularnijem kulturnom/umjetničkom turizmu.

Čitatelji na temelju pregleda određenih poetskih pasaža će moći, putujući kroz poetski imaginarij, precizno mapirati historijske tačke dok će se u fusnotama putniku ponuditi, kontekst nastajanja djela, današnji nazivi ulica i lokaliteta u formi opisa, fotografije, crteža.  Na ovaj način prostor dobiva aktivnu ulogu jer neprestano komunicira s ljudima, a prostor i vrijeme neprestano se nalaze u procesu interakcije.

Istovremeno, historijski kontekst uspostavlja dijalog sa recentnim poetskim iskustvom suvremenika, omogućavajući stvaranje ‘aktivnog prostora’ koji postaje mjesto za kreiranje dodatnih sagledavanja određenog okruženja.

Time se sadašnje iskustvo poznavanja grada može usporediti s nekadašnjim stanjem, atmosferom, poviješću i ljudima koji više nisu prisutni u gradu.

Na trećem nivou će se otvoriti mogućnost da svi svjedoče i učestvuju u stvaranju novih tačaka spoznajne kartografije i ucrtavaju riječima, fotografijama ili na bilo koji drugi način, vlastitu rutu obilaska grada. Uz pomoć suvremenih tehnologija i virtualnih, društvenih mreža moguće je obezbijediti da svaka identitetska tačka dobije svoju kreativnu, poetsku, dimenziju.

U konačnici će  mnogi svoje impresije, zahvaljujući društvenim mrežama u realnom vremenu, obilježiti i zapamtiti ucrtane tačke na poetskoj mapi grada, a nakon toga mogu  direktno ili indirektno preporučiti drugima da posjete, istraže i kreiraju svoje vlastite priče i omoguće da se predstavljene vrijednosti dalje multipliciraju, u skladu sa vizijama drugih čitatelja i posjetitelja. Sinergija između postojećih identitetskih tačaka i uspostavljanja novih dovodi do nove identitetske kreacije koje pomaže da se proces nastavi u neslućenim razmjerima. Na taj način poetika sagledavanja prostora je ne samo utisnuta u mapu nego nastavlja svoj život. Svaka od njih otvara daljnje prostore simboličkog promišljanja grada i regije. A vlastito iskustvo utiče na pomake estetske paradigme mijenjajući i naše poimanje gradova i, naravno,Bosne i Hercegovine.

Na ovaj način poetsko mapiranje grada postaje kontinuirani proces, a ne jednokratni program kulture.

Očekivani rezultat ovog projekta je priprema i objavljivanje Atlasa poetike grada – (mapa) portret grada, nastalog kroz metodološka ispitivanja književnih i poetskih oblika predstavljanja određenih tačaka (ljudi, lokaliteta, odjeka) te recentne književne/poetske refleksije i diseminacije rezultata istraživanja. Glavni doprinos projekta je potencijalna upotreba njegovih rezultata u cilju edukacije i promocije Grada.

Ideja i koncept: Nazif Hasanbegović

Autori:

Nenad Tanović

Ahmed Burić

Nazif Hasanbegović

Lista autora će se uskoro upotpuniti.

Kranjčevićeva 24

71000 Sarajevo

drustvo.pisaca@gmail.com