O mapiranju

Mapiranje grada nije samo odraz prolaznog trenda, turističkog ili tehnološkog, već sasvim novi način promišljanja o razvoju i čuvanju prostora u kojem živimo, ali prevashodno o obilježavanju ključnih tačaka uporišta identiteta na kojima se može graditi brend jednog mjesta, grada ili u konačnici države. Razvojem i demokratizacijom suvremene tehnologije, mape poput Googleovih postale su sveprisutne i svakodnevno ih koriste milijuni ljudi širom svijeta. Odjednom je postalo jako važno gdje se nalazimo, kuda zalazimo, kojim rutama se krećemo, gdje smo bili, kakva smo iskustva stekli i gdje dalje planiramo ići, i sve je to prikazano na interaktivnoj mapi.

Rezultat mapiranja nas približava ‘stvarnoj stvarnosti’ situacije u okolišu koji analiziramo i potiče sistemski pristup brendiranju mjesta i  projekte promjene postojećeg stanja urbanog konteksta na osnovu  materijala mapiranja, na osnovu fotografije i videa. Savremeno mapiranje postalo je neizmjerno važna tema upravo stoga jer omogućuje da se u realnom vremenu i ono dobro i ono loše stavi na istu mapu, čime se otvaraju sasvim novi uvidi i nova kreativna rješenja.

Gradovi i regije razvijaju bezbrojne tematske rute koje objedinjuju određene kulturne i druge sadržaje u inovativne mape koje se šire društvenim mrežama i u kratko vrijeme privlače hiljade novih posjetitelja.

Da bi mogli uopće razgovarati o mapiranju grada ili pak destinacije potrebno se vratiti na početak i razumjeti značaj određivanje uporišta identiteta na kojima se može kreirati imidž a dugoročno i brend.

… jer grad na govori svoju prošlost, sadrži je kao crte na dlanovima, ispisanu duž rubova ulica, na prozorskim rešetkama, stubišnim rukohvatima,.. a svaki je isječak i sam izbrazdan ogrebotinama, urezima, utorima… piše Italo Kalvino u svojoj knjizi Izgubljeni gradovi.

Problematika urbanoga prostora i njegove reprezentacije danas je dinamično područje unutar književnosti i poezije, te ga možemo dovesti u kontekst književne geografije kao interdisciplinarnog područja koje povezuje književnost, geografiju, kartografiju sa promocijom grada tj. njegovim brendiranjem. Književnu geografiju trebalo bi razlikovati od „kulturalne geografije koja podjednako proučava fizičku komponentu mjesta kao i način na koji ljudi referiraju na njih” (Finch 2011: 29). Književna geografija sagledava odnos književnoga teksta naspram fizičkoga prostora koji može biti stvaran ili imaginaran te načina na koji je taj prostor reprezentiran.

Književna i poetska  geografija i kartografija rezultat su zaokreta riječi ka prostoru, i može nam puno više reći o konstruiranoj naravi prostora putem različitih poetskih i književnih formi od klasičnih društvenih praksi i odnosa. Ovakvav pristup pretpostavlja fizičko okruženje kao nešto što je u dijalogu s ljudskim bićima, koja postoje u vremenu te parcijalno gledaju na stvari”(Finch 2011: 43).

Projekt Poetsko mapiranje grada kreće s pozicija književne/poetske geografije i kartografije te problematizira prednosti i nedostatke interakcije fikcije i urbanih toponima, kao i njihovog utiskivanja (brendiranja) u mapu grada.

Upotrebe poezije kao sredstava za mapiranje jednog grada, omogućava kreiranje novih mentalnih ali i fizičkih ruta za suvremene turiste sklone sve popularnijem kulturnom/umjetničkom turizmu.

Čitatelji na temelju čitanja određenih poetskih pasaža će moći, putujući kroz poetski imaginarij, precizno mapirati historijske tačke dok će se u fusnotama putniku ponuditi, kontekst nastajanja djela, današnji nazivi ulica i lokaliteta u formi opisa, fotografije, crteža.  Na ovaj način prostor dobiva aktivnu ulogu jer neprestano komunicira s ljudima, odnosno osobe, prostor i vrijeme neprestano se nalaze u procesu interakcije.

Istovremeno historijskom diskurs ćemo pokušati konfrontirati ili uspostaviti dijalog sa recentnim pjesničkim iskustvom suvremenika omogućavajući stvaranje  ‘aktivnog prostora’ koji postaje kontekst za kreiranje emocije o određenom okruženju.

Time će se moći sadašnje iskustvo i poznavanja grada usporediti s nekadašnjim stanjem, atmosferom i povijesti ljudi  koji više nisu prisutni u gradu.

Na trećem nivou će se otvoriti mogućnost da svi svjedoče i učestvuju u stvaranju novih tačaka spoznajne kartografije i ucrtavaju riječima, fotografijama ili bilo koji drugi način, vlastitu rutu obilaska grada. Uz pomoć suvremenih tehnologija i virtualnih, socijalnih mreža naravno ukoliko posjedujemo misiju i viziju, moguće je obezbjediti da svaka identitetska  tačka, u zavisnosti od vlastitih potencijala i potencijala

U konačnici će  mnogi svoje impresije, zahvaljujući socijalnim mrežama u realnom vremenu obilježiti i podebljati ucrtane tačke na poetskoj mapi grada i time direktno ili indirektno preporučiti drugima da posjete, istraže i kreiraju svoje vlastite priče i omoguće da se predstavljene vrijednosti dalje multipliciraju, u skladu sa preferencijama kasnijih čitalaca i posjetitelja. Sinergija izmedju postojećih identiteskih tačaka za uspostavljanjem novih dovodi do nove identiteske tačke koje pomaže da se proces nastavi u neslučenim pravcima. Na taj način tačka je obilježena. Htjeli mi to ili ne svaka od novo uspostevljenih identiteskih tačka živjet će svoj život. Svaka od tih tačaka otvara daljnje prostore simboličkog promišljanja grada i regije. A vlastito iskustvo utiče na pomake estetske paradigme mijenjajući i naše poimanje Bosne i Hercegovine.

Na ovaj način poetsko mapiranje grada postaje kontinuirani proces , a ne jednokratni program kulture

Očekivani rezultat ovog projekta je priprema i objavljivanje Atlasa poetike grada – (mapa)  portret grada, nastalog kroz metodološka ispitivanja književnih i poetskih oblika predstavljanja određenih tačaka (ljudi, lokaliteta, odjeka) te recentne književne/poetske refleksije i diseminacije rezultata istraživanja. Glavni doprinos projekta je potencijalna upotreba njegovih rezultata u cilju edukacije i promocije Grada.

Ideja i koncept: Nazif Hasanbegovic

Autori:

Nenad Tanović

Ahmed Burić

Nazif Hasanbegovic